Međunarodni dan školskih knjižnica

Zadnji ponedjeljak u listopadu, od 1997. godine, diljem svijeta se obilježava Međunarodni dan školskih knjižnica. Ove godine s tom manifestacijom upoznati su knjižničari osmih razreda kao prva generacija koja pohađa nastavu po novom kurikulu. Naime, školska knjižnica je organizirana zbirka knjižne i neknjižne građe koja kroz djelatnost knjižničkog osoblja nabavlja, obrađuje, čuva i daje na uporabu građu radi zadovoljavanja obrazovnih, kulturnih, informacijskih i stručnih potreba korisnika. Razvoj obrazovanja, znanosti i kulture te povezivanje s naprednijim svijetom je nezamislivo bez korištenja knjižnica, a posebno školskih knjižnica. Usluge knjižnice moraju biti dostupne svim članovima škole.

Suvremena školska knjižnica je informacijsko i komunikacijsko središte škole. Ona je, kao izvor informacija i znanja, prvenstveno namijenjena učenicima i učiteljima za potrebe redovite nastave, ali je i potpora svim nastavnim i izvannastavnim aktivnostima škole, mjesto okupljanja i ugodnog druženja. Školski knjižničar je nositelj djelatnosti školske knjižnice kojoj pripadaju i neposredna odgojno-obrazovna djelatnost, stručna knjižnična te kulturna i javna djelatnost škole…

Učenici su doznali da su prve knjižnice nastale oko 3 000 godina prije Krista (u svetištima babilonsko-asirskoga kulturnog kruga), da je Asurbanipalova knjižnica – knjižnica arhiv (Mezopotamija) sadržavala više od 20 000 glinenih pločica te da je Aleksandrijska knjižnica, najveća knjižnica staroga svijeta, sagrađena u 3. stoljeću prije Krista posjedovala nekoliko desetaka tisuća djela napisanih na oko 500 000 do 700 000 svitaka.

Nadalje, i njima je skrenuta pozornost na novi pristup obrade lektirne građe pri kojem sadržaj odabranog naslova služi samo kao podloga za slobodno i samostalno kritičko mišljenje; uočavanje prihvatljivih i neprihvatljivih obrazaca ponašanja, razmišljanja i djelovanja književnih likova (uzevši u obzir mjesto i vrijeme nastanka djela, društveno-povijesne okolnosti, socijalni status, dostupnost informacija…) te uspoređivanje istih s osobnim iskustvima, zapažanjima i saznanjima iz stvarnog života i iz vlastitog okružja.

Renata Naletilić, prof.